O Rogoznici
Osnovne informacije
Izvor podataka: www.croatia.hr | Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" | Masmedia d.o.o.
1.jpg
Kako u Rogoznici ima mnogo ribara, uvijek se može kupiti svježa riba i uživati u domaćim kulinarskim specijalitetima, među kojima se ističe rogoznički brudet.
Uz uobičajene sportsko-rekreacijske aktivnosti, u Rogoznici će uživati poklonici mačevanja. Naime, od 1987. ovdje djeluju škola mačevanja i Međunarodni mačevalački kamp pri Mačevalačkom klubu »Galeb Grafoplast«. Postoje organizirani izleti.
Posebno se slavi blagdan Gospe od Kapalice, kada je velika procesija brodicama po moru.
2.jpg

ROGOZNICA, naselje i luka u istoimenoj uvali, 25 km južno od Šibenika. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Naselje je smješteno na poluotoku (nekadašnji otočić Kopara spojen je s kopnom umjetnim nasipom u drugoj polovici XIX. st.) koji istoimenu uvalu, Luku Rogoznicu, dijeli na zapadni i istočni dio. Uvala Rogoznica sjeverno od rta Ploča je dobro zaklonište za jahte. Na lokalnoj je prometnici, odvojku od magistralne prometnice (M2, E65).
Naseljena već u antičko doba. Župna crkva građena je 1615., u XIX. st. pregrađena. Na vrhu naselja ostaci utvrde koju su počeli graditi Francuzi 1809. U rogozničkome se polju nalaze srednjovjekovne crkve sv. Nikole (sa stećcima) i bl. Ivana Trogirskoga, izgrađene u oblicima srednjovjekovne dalmatinske arhitekture; u zaljevu je 1993.-96. izgrađen umjetni otok za marinu.

Izvor informacija: TZ Općine Rogoznica - www.rogoznica.net

3.jpg
Rogoznica i cijela njena okolica raspolažu s 2.500 ležajeva u privatnom smještaju, te nekoliko privatnih restorana u kojima se, uz druga jela nude i riblji specijaliteti spremljeni po rogozničkoj recepturi.
Tijekom ljeta Turistička zajednica organizira i čitav niz zabavnih i kulturnih priredbi od kojih je središnja već tradicionalna Rogoznička ribarska noć.

Na poluotoku Gradina smjestilo se jezero Zmajevo oko ispunjeno morskom vodom.
Jezero je nepravilnog eliptičnog oblika ( 150 x 70 m ), površine 5.300 m četvornih i dubine 15 metara. Morsko jezero Zmajevo oko smatra se prirodnim bioreaktorom u kojem se odvijaju intezivni biokemijski procesi. Neposredno uz ovaj geohidromorfološki fenomen, u uvali Soline izgradila se luka nautičkog turizma, Marina Frapa , visoke kategorije s brojnim sadržajima i 400 vezova.

4.jpg
Župna crkva i crkveni toranj dominiraju naseljem. Prvotnu župnu crkvu sv. Nikole posvetio je biskup V.Arrigoni 11.svibnja 1615.g., a godine 1683. crkva je proširena i nazvana imenom Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo .
Na rogozničkom području, sa sigurnošću se može govoriti o kontinuitetu življenja od prapovjesti do srednjeg vijeka, pa sve do danas. Mnogi arheolozi drže kako je na rogozničkom području bila grčka kolonija Herakleja .

Na rtu poluotoka Gradina nalazi se crkvica posvećena zaštitnici rogozničkog puka i luke od 1722. godine Gospi od Kapelice , za čije je štovanje vezana legenda o čudotvornoj Gospinoj slici koju je pronašao ribar Ivan M. Bogavčić Tumburko i zavjetni blagdan koji se štuje od 1887. godine kada su u Rogoznici harale crne ospice.

Gospin brod | tekst: Vedrana Stojčić

5.jpg
Prema predaji, ribar Ivan M. Bogović Tumburko , daleke je 1722. godine loveći ribu oko rta poluotoka Gradine ugledao neuobičnu svjetlost. Kada se približio stijeni s koje je dopirala svijetlost, našao je Gospinu sliku koja prikazuje Marijin koja prikazuje Marijin posjet rođakinji Elizabeti. Sliku je odnio kući i spremio je u škrinju, ali ona se na neobjašnjiv način vratila na isto mjesto. I tako se to ponovilo tri puta. Uskoro su mještani zajedno s ondašnjim svećenikom odlučili na tom mjestu sagraditi kapelicu, a svečanost u sadašnjem obliku utemeljena je 1776. godine.
Ta čudesna slika izgorjela je u župnoj crkvi, a druga, koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća ukradena, nastala je u Beču 1888. godine. Srebrni je okvir te slike, težak 13 kg, izradio splitski zlatar Valle po nacrtu Ive Pavkovića , kalafata iz Rogoznice.
Slika prikazuje jedan posebni trenutak: doznavši da je trudna, Marija posjećuje rođakinju Elizabetu, koja je božjom milošću zatrudnila, iako je stara i nalazi se pred porođajem Ivana Krstitelja , koji će pripremiti narod za dolazak Isusa Krista.

6.jpg
Veću kapelicu izgradio je od 1907. - 1909- poduzetnik Ivan Quero iz Lecce u Italiji. Oltar je djelo Pavla Bilinića , iz Splita, napravljen 1914. godine zahvaljujući prikupljenoj milostinji od ukupno 7.180 kruna, a sam je autor za svoj rad uzeo svega 400 kruna. Kapelicu je blagosovio župnik dr. Ivan Katalinić.
Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka, odjevenih u bijele haljine, do Caparinove rive, gdje je dočekuje šibenski biskup u pratnji desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika, da bi potom svi zajedno u procesiji rogozničkom rivom Gospinu sliku prenijeli u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.
Gospina slika ostaje u župnoj crkvi do prve nedjelje iza Gospe od Karmela kada se u svečanoj procesiji morem i kopnom vraća u svoje svetište na rtu poluotoka Gradine. U procesiji sudjeluju stotine brodica i tisuće vjernika koji prelaze pješice oko 2,5 km zavjetnog puta, mnogi često i bosi. U prošlosti su Gospin Brod plivajući pratili mladići, a danas im se pridružuju i djevojke.

7.jpg
Rogoznicom su 1887. godine harale crne ospice i dnevno odnosile i do 40 života. Tadašnji župnik don Tode Pavlivić okupio je vjernike i oni su se bosi zaputili u Gospino svetište moleći Gospu za milost. Od tog 24. siječnja prestalo se umirati u mjestu, bolesnici su ozdravili, a na taj dan - zavjetni blagdan - redovito se održava misa u Kapelici.

Možda je ovaj rogoznički marijanski blagdan najbolje opisao dr. Drago Šimunđa u svojoj nadahnutoj propovijedi 1996. godine riječima:
" Ove lađe, vatre, pjesme, predivna procesija dozivaju mi pamet u 274 godine koliko se slavi Gospe od Kapelice i njen čudesan dolazak među nas, dozivaju mi pamet 1400 godina koliko se moj narod moli Bogu i Blaženoj Djevici Mariji. Ovom svetkovinom oživljava se naša prošlost, identitet Rogoznice, ono što svjedoči o njenom hrvatskom biću duge vjere i tradicije. Ovom svečanošću oživljava sva naša povijestu i kultura duboko ukorijenjena u ovom kršu, kamenu, toplom moru i predivnim crkvama koje je gradila ljubav i duhovna vrijednost, unatoč težini koju žrtva podnosi kada postaje ideal.. . "
Čudotvorna rogoznička zaštitnica, čije je svetište, po njenoj želji, smješteno na vratima prekrasne rogozničke uvale čuva svoj puk i luku od svih stradanja tijekom gotovo tri duga stoljeća.