{"id":2709,"date":"2015-12-27T14:29:29","date_gmt":"2015-12-27T14:29:29","guid":{"rendered":"http:\/\/rogoznica.hr\/nova\/?page_id=2709"},"modified":"2017-11-12T13:40:38","modified_gmt":"2017-11-12T13:40:38","slug":"rogoznica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/rogoznica\/","title":{"rendered":"ROGOZNICA"},"content":{"rendered":"

O ROGOZNICI<\/strong><\/p>\n

Na ju\u017enom dijelu \u0160ibensko-kninske \u017eupanije, u dubokoj uvali koja je dobro za\u0161ti\u0107ena od udara vjetra, svega 34km udaljena od \u0160ibenika smjestila se Rogoznica. Rogoznica ima 54 km dugu obalu i geografski polo\u017eaj koji je smje\u0161ta upravo u sredi\u0161te Dalmatinske obale, te je najistureniji dio hrvatskog kopna koji zadire duboko u Jadransko more. Polo\u017eaj Rogoznice razdvaja Sjeverni i Ju\u017eni Jadran, \u0161to je iznimno nagla\u0161eno i specifi\u010dnim klimatolo\u0161kim pona\u0161anjima na ovom podru\u010dju, odnosno jo\u0161 preciznije na rogozni\u010dkom rtu Planka, gdje imamo izravan sudar klima, vjetrova i morskih struja, borbu \u2018bure i juga\u2019.<\/p>\n

Klima je jedan od najva\u017enijih atraktivnih turisti\u010dkih elemenata, a na rogozni\u010dkom podru\u010dju prosje\u010dno ima 2600 sun\u010danih sati.<\/p>\n

Kopneni dio Rogoznice bio je naseljen ve\u0107 1390. godine. No strahuju\u0107i pred Turcima, 1518. godine stanovni\u0161tvo se seli na oto\u010di\u0107 iz sigurnosnih razloga.<\/p>\n

Dana\u0161nji centar Rogoznice \u010dine nekad kopneni dio zvan Kopa\u010da i oto\u010di\u0107 Kopara, spojeni umjetnim nasipom u jednu cjelinu.<\/p>\n

Sredi\u0161te Rogoznice nalazi se na poluotoku gdje su se uglavnom zadr\u017eale stare kamene ku\u0107e, \u0161to rogozni\u010dkoj rivi daje autenti\u010dnu mediteransku atmosferu. Ve\u0107i dio otoka prekriven je borovom \u0161umom te je idealan za \u0161etnju i ostale vrste rekreacija.<\/p>\n

Ovo lijepo ribarsko mjesto ima prirodno za\u0161ti\u0107enu luku, dubokog gaza, koja je oduvijek pru\u017eala sigurno sidri\u0161te svakom nauti\u010daru. Gusta borova \u0161uma, duga \u0161etnica uz more, lijepe pla\u017ee, oto\u010di\u0107i i uvale te Zmajevo jezero u kr\u0161kom kamenjaru, privla\u010de danas osim nauti\u010dara i mnogobrojne druge turiste.<\/p>\n

 <\/p>\n

POVIJEST<\/strong><\/p>\n

Prvi doseljenici za svoje ognji\u0161te odabrali su jo\u0161 1390. godine kopneni dio dana\u0161nje Rogoznice – Kopa\u010du, a obli\u017enji oto\u010di\u0107 – Kopara, na kojem su stanovnici tra\u017eili skloni\u0161te pred turskim najezdama, naseljen je 1518. godine. Kada je opasnost od Turaka minula otok je s kopnenim dijelom povezan nasutim putem. Na otoku je 1809. godine za vrijeme francuske vladavine sagra\u0111ena i tvr\u0111ava.
\nStara crkva Sv. Ivana Trogirskog iz 1324. godine na obli\u017enjem rtu Plo\u010da, me\u0111utim, svjedo\u010di da je to podru\u010dje bilo posje\u0107ivano i prije dolaska prvih doseljenika. U prilog tomu govori i kapela Sv. Nikole u spilji Loznica gdje je na groblju otkriveno i nekoliko ste\u0107aka. Rogoznica je i danas tipi\u010dno mediteransko mjesto \u010dije se stanovni\u0161tvo uglavnom bavi ribolovom, obradom zemlje i turizmom.<\/p>\n

 <\/p>\n

ZNAMENITOSTI<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
\nCrkva sv. Ivana Trogirskog na rtu Planka (Plo\u010de)<\/em><\/p>\n

Podignuta 1324. godine na \u010dast sv. Ivanu Trogirskom koji je na tom pogibeljnom mjestu, dalmatinskoj Haribdi, u\u010dinio \u010dudo. Naime, prema zapisu don Giulia Paljetka, rogozni\u010dkog \u017eupnika, sv. Ivan je \u010dudotvorno biskupskim odli\u010djem, spasio brodolomce hodaju\u0107i po povr\u0161ini mora. Sav teret i la\u0111a bili su spa\u0161eni te su mornari nastavili svoj put prema \u0160ibeniku koji je tada pripadao trogirskoj biskupiji.
\nCrkva je orijentirana u smjeru istok-zapad, pripada goti\u010dkom stilu s primjesama predromani\u010dke tradicije. Zbog izlo\u017eenosti moru i posolici, crkva se gotovo stopila s hridima. Premda je na osamljenom mjestu, crkva je u posljednje vrijeme ponovno postala mjesto molitvi i pro\u0161nji sv. Ivanu Trogirskom.
\nOko crkve zna\u010dajno je arheolo\u0161ko nalazi\u0161te, a najve\u0107u vrijednost ima nalaz od oko 500 ulomaka posuda s grafitima (Diomed).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje \u2013 Gospe od Kapelice<\/em><\/p>\n

Na ulazu u rogozni\u010dku luku, na poluotoku Gradina, nalazi se zavjetno sveti\u0161te Poho\u0111enja Bla\u017eene Djevice Marije, u puku znana kao Gospa od Kapelice.
\nDaleke 1722. godine, ribar Juraj Bogav\u010di\u0107 zvani Tuburko, privu\u010den \u010dudnovatom svjetlo\u0161\u0107u pod plo\u010dom pronalazi sliku koja je prikazivala Poho\u0111enje Bla\u017eene Djevice Marije svojoj rodici Elizabeti. Ponese je ku\u0107i i stavi u \u0161krinju. Sutradan, na istom mjestu opet ugleda istu Priliku. Htjede je usporediti s onom u \u0161krinji ali je ne na\u0111e. Odlu\u010di sve to povjeriti \u017eupniku, koji je stavi u riznicu. Ali i iz nje se Gospina Prilika vrati na mjesto ukazanja.
\nI tako, na nagovor bogoljubnog puka, 1776. odlu\u010di\u0161e sagraditi malu kapelu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u017dupna crkva Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije<\/em><\/p>\n

Dana\u0161nja \u017dupna crkva sagra\u0111ena je u barokno \u2013 neogoti\u010dkom stilu. 11. svibnja 1615.godine. Crkva je posve\u0107ena Sv. Nikoli. 1683.g. crkva je pro\u0161irena i nazvana imenom Uznesenja BDM, a 1746.g. biskup Donadini je posvetio, \u0161to se vidi na spomen plo\u010di uzidanoj nad glavnim vratima. Sutitular \u017eupe je sv. Nikola.
\nCrkva je po\u010detkom XIX stolje\u0107a pro\u0161irivana. Stari zvonik na preslicu je odstranjen, a sagra\u0111en je novi, 1873. godine.
\nVeliki oltar, oltari Du\u0161a od Purgatorija i Gospe od Ru\u017earija starijeg su vremena. Pala Velikog oltara potje\u010de iz 1896.
\nOltar Gospe od Zdravlja sagra\u0111en je 1893., a oltar sv. Ivana Trogirskog 1906. godine.
\nCrkva je u nekoliko navrata stradavala od udara groma i po\u017eara.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Jezero \u201eZmajevo oko\u201c<\/em><\/p>\n

Jezero Zmajevo oko jedinstven je hidrogeomorfolo\u0161ki fenomen isto\u010dne obale Jadrana, u kojem se zbog posebnih fizikalno\u2013kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna. Smje\u0161teno na poluotoku Gradina, uz tanku prevlaku koja razdvaja uvale Soline i Kopri\u0161\u0107e. Okru\u017eeno je okomitim stijenama, visokima od 4 do 24 metra. Povr\u0161ina jezera iznosi oko 10.000 m\u00b2, a najve\u0107a izmjerena dubina je 15 metara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O ROGOZNICI Na ju\u017enom dijelu \u0160ibensko-kninske \u017eupanije, u dubokoj uvali koja je dobro za\u0161ti\u0107ena od udara vjetra, svega 34km udaljena od \u0160ibenika smjestila se Rogoznica. Rogoznica ima 54 km dugu obalu i geografski polo\u017eaj koji je smje\u0161ta upravo u sredi\u0161te Dalmatinske obale, te je najistureniji dio hrvatskog kopna koji zadire duboko u Jadransko more. Polo\u017eaj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2709"}],"collection":[{"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2709"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3253,"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2709\/revisions\/3253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rogoznica.hr\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}