Mjesto u srcu Dalmacije
U dubokoj, od vjetra zaštićenoj uvali na jugu Šibensko-kninske županije, 34 km od Šibenika, smjestila se Rogoznica.
Rogoznica je najistureniji dio hrvatskog kopna u Jadranu. Na rtu Planka sudaraju se klime, vjetrovi i morske struje – borba „bure i juga” – pa se ovdje dijele Sjeverni i Južni Jadran.
Prirodno zaštićena luka dubokog gaza oduvijek je sigurno sidrište nautičarima, a borova šuma, šetnica uz more, plaže, otočići i Zmajevo jezero privlače i mnoge druge goste.
Povijest
Od prvih doseljenika do današnjeg ribarskog mjesta
Podignuta crkva sv. Ivana Trogirskog na rtu Ploča
Prvi doseljenici naseljavaju kopneni dio – Kopaču
Bježeći pred Turcima stanovnici prelaze na otočić Koparu
Za francuske vladavine na otoku se gradi tvrđava
Kada je opasnost od Turaka minula, otok je s kopnom povezan nasutim putem – tako su Kopača i Kopara postale današnje središte mjesta, sa starim kamenim kućama uz rivu. Da je područje bilo posjećivano i prije prvih doseljenika svjedoče crkva sv. Ivana Trogirskog iz 1324. godine te kapela sv. Nikole u spilji Loznica, gdje je na groblju otkriveno i nekoliko stećaka. Stanovništvo se i danas uglavnom bavi ribolovom, obradom zemlje i turizmom.
Znamenitosti
Crkve, svetišta i prirodni fenomen koji vrijedi posjetiti
Crkva sv. Ivana Trogirskog na rtu Planka
Gotička crkvica s primjesama predromaničke tradicije, podignuta na mjestu gdje je sv. Ivan, prema predaji, spasio brodolomce hodajući po moru.
Pročitaj više
Podignuta 1324. godine na čast sv. Ivanu Trogirskom koji je na tom pogibeljnom mjestu, dalmatinskoj Haribdi, učinio čudo. Naime, prema zapisu don Giulia Paljetka, rogozničkog župnika, sv. Ivan je čudotvorno biskupskim odličjem, spasio brodolomce hodajući po površini mora. Sav teret i lađa bili su spašeni te su mornari nastavili svoj put prema Šibeniku koji je tada pripadao trogirskoj biskupiji.
Crkva je orijentirana u smjeru istok-zapad, pripada gotičkom stilu s primjesama predromaničke tradicije. Zbog izloženosti moru i posolici, crkva se gotovo stopila s hridima. Premda je na osamljenom mjestu, crkva je u posljednje vrijeme ponovno postala mjesto molitvi i prošnji sv. Ivanu Trogirskom.
Oko crkve značajno je arheološko nalazište, a najveću vrijednost ima nalaz od oko 500 ulomaka posuda s grafitima (Diomed).
Svetište Gospe od Kapelice
Zavjetno svetište Pohođenja BDM na poluotoku Gradina, na ulazu u rogozničku luku, podignuto nakon čudesnog nalaza Gospine slike.
Pročitaj više
Na ulazu u rogozničku luku, na poluotoku Gradina, nalazi se zavjetno svetište Pohođenja Blažene Djevice Marije, u puku znana kao Gospa od Kapelice.
Daleke 1722. godine, ribar Juraj Bogavčić zvani Tuburko, privučen čudnovatom svjetlošću pod pločom pronalazi sliku koja je prikazivala Pohođenje Blažene Djevice Marije svojoj rodici Elizabeti. Ponese je kući i stavi u škrinju. Sutradan, na istom mjestu opet ugleda istu Priliku. Htjede je usporediti s onom u škrinji ali je ne nađe. Odluči sve to povjeriti župniku, koji je stavi u riznicu. Ali i iz nje se Gospina Prilika vrati na mjesto ukazanja.
I tako, na nagovor bogoljubnog puka, 1776. odlučiše sagraditi malu kapelu.
Župna crkva Uznesenja BDM
Barokno-neogotička župna crkva, proširena 1683. godine; zvonik iz 1873., a pala velikog oltara iz 1896. godine.
Pročitaj više
Današnja Župna crkva sagrađena je u barokno – neogotičkom stilu. 11. svibnja 1615. godine. Crkva je posvećena Sv. Nikoli. 1683. g. crkva je proširena i nazvana imenom Uznesenja BDM, a 1746. g. biskup Donadini je posvetio, što se vidi na spomen ploči uzidanoj nad glavnim vratima. Sutitular župe je sv. Nikola.
Crkva je početkom XIX stoljeća proširivana. Stari zvonik na preslicu je odstranjen, a sagrađen je novi, 1873. godine.
Veliki oltar, oltari Duša od Purgatorija i Gospe od Ružarija starijeg su vremena. Pala Velikog oltara potječe iz 1896. Oltar Gospe od Zdravlja sagrađen je 1893., a oltar sv. Ivana Trogirskog 1906. godine.
Crkva je u nekoliko navrata stradavala od udara groma i požara.
Jezero „Zmajevo oko”
Jedinstven hidrogeomorfološki fenomen istočne obale Jadrana, u kojem se zbog posebnih fizikalno-kemijskih svojstava razvila osebujna flora i fauna. Smješteno je na poluotoku Gradina, uz tanku prevlaku koja razdvaja uvale Soline i Koprišće, okruženo okomitim stijenama.