O Rogoznici

0
Osnovne informacije
Izvor podataka: www.croatia.hr | Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” | Masmedia d.o.o.
{highslide type=”img” url=”1.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Kako u Rogoznici ima mnogo ribara, uvijek se može kupiti svježa riba i uživati u domaćim kulinarskim specijalitetima, među kojima se ističe rogoznički brudet.
Uz uobičajene sportsko-rekreacijske aktivnosti, u Rogoznici će uživati poklonici mačevanja. Naime, od 1987. ovdje djeluju škola mačevanja i Međunarodni mačevalački kamp pri Mačevalačkom klubu »Galeb Grafoplast«. Postoje organizirani izleti.
Posebno se slavi blagdan Gospe od Kapalice, kada je velika procesija brodicama po moru.

{highslide type=”img” url=”2.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

ROGOZNICA, naselje i luka u istoimenoj uvali, 25 km južno od Šibenika. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Naselje je smješteno na poluotoku (nekadašnji otočić Kopara spojen je s kopnom umjetnim nasipom u drugoj polovici XIX. st.) koji istoimenu uvalu, Luku Rogoznicu, dijeli na zapadni i istočni dio. Uvala Rogoznica sjeverno od rta Ploča je dobro zaklonište za jahte. Na lokalnoj je prometnici, odvojku od magistralne prometnice (M2, E65).
Naseljena već u antičko doba. Župna crkva građena je 1615., u XIX. st. pregrađena. Na vrhu naselja ostaci utvrde koju su počeli graditi Francuzi 1809. U rogozničkome se polju nalaze srednjovjekovne crkve sv. Nikole (sa stećcima) i bl. Ivana Trogirskoga, izgrađene u oblicima srednjovjekovne dalmatinske arhitekture; u zaljevu je 1993.-96. izgrađen umjetni otok za marinu.

Izvor informacija: TZ Općine Rogoznica – www.rogoznica.net

{highslide type=”img” url=”3.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Rogoznica i cijela njena okolica raspolažu s 2.500 ležajeva u privatnom smještaju, te nekoliko privatnih restorana u kojima se, uz druga jela nude i riblji specijaliteti spremljeni po rogozničkoj recepturi.
Tijekom ljeta Turistička zajednica organizira i čitav niz zabavnih i kulturnih priredbi od kojih je središnja već tradicionalna Rogoznička ribarska noć.

Na poluotoku Gradina smjestilo se jezero Zmajevo oko ispunjeno morskom vodom.
Jezero je nepravilnog eliptičnog oblika ( 150 x 70 m ), površine 5.300 m četvornih i dubine 15 metara. Morsko jezero Zmajevo oko smatra se prirodnim bioreaktorom u kojem se odvijaju intezivni biokemijski procesi. Neposredno uz ovaj geohidromorfološki fenomen, u uvali Soline izgradila se luka nautičkog turizma, Marina Frapa , visoke kategorije s brojnim sadržajima i 400 vezova.

{highslide type=”img” url=”4.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Župna crkva i crkveni toranj dominiraju naseljem. Prvotnu župnu crkvu sv. Nikole posvetio je biskup V.Arrigoni 11.svibnja 1615.g., a godine 1683. crkva je proširena i nazvana imenom Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo .
Na rogozničkom području, sa sigurnošću se može govoriti o kontinuitetu življenja od prapovjesti do srednjeg vijeka, pa sve do danas. Mnogi arheolozi drže kako je na rogozničkom području bila grčka kolonija Herakleja .

Na rtu poluotoka Gradina nalazi se crkvica posvećena zaštitnici rogozničkog puka i luke od 1722. godine Gospi od Kapelice , za čije je štovanje vezana legenda o čudotvornoj Gospinoj slici koju je pronašao ribar Ivan M. Bogavčić Tumburko i zavjetni blagdan koji se štuje od 1887. godine kada su u Rogoznici harale crne ospice.

Gospin brod | tekst: Vedrana Stojčić

{highslide type=”img” url=”5.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Prema predaji, ribar Ivan M. Bogović Tumburko , daleke je 1722. godine loveći ribu oko rta poluotoka Gradine ugledao neuobičnu svjetlost. Kada se približio stijeni s koje je dopirala svijetlost, našao je Gospinu sliku koja prikazuje Marijin koja prikazuje Marijin posjet rođakinji Elizabeti. Sliku je odnio kući i spremio je u škrinju, ali ona se na neobjašnjiv način vratila na isto mjesto. I tako se to ponovilo tri puta. Uskoro su mještani zajedno s ondašnjim svećenikom odlučili na tom mjestu sagraditi kapelicu, a svečanost u sadašnjem obliku utemeljena je 1776. godine.
Ta čudesna slika izgorjela je u župnoj crkvi, a druga, koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća ukradena, nastala je u Beču 1888. godine. Srebrni je okvir te slike, težak 13 kg, izradio splitski zlatar Valle po nacrtu Ive Pavkovića , kalafata iz Rogoznice.
Slika prikazuje jedan posebni trenutak: doznavši da je trudna, Marija posjećuje rođakinju Elizabetu, koja je božjom milošću zatrudnila, iako je stara i nalazi se pred porođajem Ivana Krstitelja , koji će pripremiti narod za dolazak Isusa Krista.

{highslide type=”img” url=”6.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Veću kapelicu izgradio je od 1907. – 1909- poduzetnik Ivan Quero iz Lecce u Italiji. Oltar je djelo Pavla Bilinića , iz Splita, napravljen 1914. godine zahvaljujući prikupljenoj milostinji od ukupno 7.180 kruna, a sam je autor za svoj rad uzeo svega 400 kruna. Kapelicu je blagosovio župnik dr. Ivan Katalinić.
Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka, odjevenih u bijele haljine, do Caparinove rive, gdje je dočekuje šibenski biskup u pratnji desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika, da bi potom svi zajedno u procesiji rogozničkom rivom Gospinu sliku prenijeli u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.
Gospina slika ostaje u župnoj crkvi do prve nedjelje iza Gospe od Karmela kada se u svečanoj procesiji morem i kopnom vraća u svoje svetište na rtu poluotoka Gradine. U procesiji sudjeluju stotine brodica i tisuće vjernika koji prelaze pješice oko 2,5 km zavjetnog puta, mnogi često i bosi. U prošlosti su Gospin Brod plivajući pratili mladići, a danas im se pridružuju i djevojke.

{highslide type=”img” url=”7.jpg” alt=”” width=160 captionText=”}{/highslide}

Rogoznicom su 1887. godine harale crne ospice i dnevno odnosile i do 40 života. Tadašnji župnik don Tode Pavlivić okupio je vjernike i oni su se bosi zaputili u Gospino svetište moleći Gospu za milost. Od tog 24. siječnja prestalo se umirati u mjestu, bolesnici su ozdravili, a na taj dan – zavjetni blagdan – redovito se održava misa u Kapelici.

Možda je ovaj rogoznički marijanski blagdan najbolje opisao dr. Drago Šimunđa u svojoj nadahnutoj propovijedi 1996. godine riječima:
” Ove lađe, vatre, pjesme, predivna procesija dozivaju mi pamet u 274 godine koliko se slavi Gospe od Kapelice i njen čudesan dolazak među nas, dozivaju mi pamet 1400 godina koliko se moj narod moli Bogu i Blaženoj Djevici Mariji. Ovom svetkovinom oživljava se naša prošlost, identitet Rogoznice, ono što svjedoči o njenom hrvatskom biću duge vjere i tradicije. Ovom svečanošću oživljava sva naša povijestu i kultura duboko ukorijenjena u ovom kršu, kamenu, toplom moru i predivnim crkvama koje je gradila ljubav i duhovna vrijednost, unatoč težini koju žrtva podnosi kada postaje ideal.. . “
Čudotvorna rogoznička zaštitnica, čije je svetište, po njenoj želji, smješteno na vratima prekrasne rogozničke uvale čuva svoj puk i luku od svih stradanja tijekom gotovo tri duga stoljeća.

Napišite komentar

Promjena veličine fonta
Kontrast

Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close